Osnovna škola Netretić

Webmail Spajalica OnLine tečajevi Kontakti

Kako do nas?

Općina Netretić smještena je na sjeverozapadnom dijelu Županije Karlovačke, na površini od 116 km² sa 2862 stanovnika (2011.godine) u 42 naselja, uglavnom seoskim, sa sjedištem u Netretiću. To je dio karlovačkog dinarskog krša s nebrojenim vrtačama - "dragama" - prekrivenim travnjacima, bujadarama, vrištinama, te gajevima i šumama breze, hrasta, bukve, graba i kestena.
Zanimljivi su i ostali oblici krša - kao škrape - "jame" i manje špilje (špilja "Đot" u Kuniću, "Pavičićeva jama" u Prilišću i dvije jame u Završju). Kraj je nadmorske visine 100 do 480 metara s umjerenom klimom, s utjecajem panonske kontinentske klime i nestalnog mediteranskog utjecaja. Prevladavaju južni i jugozapadni vjetrovi. Količina padalina je umjerena (1100 do 1800 milimetara). Srednja ljetna temperatura iznosi između 15°C do 20°C, a srednja zimska ispod 5°C.

Čisti prirodni predjeli presječeni su rijekama - Dobrom i Kupom, te cestama - Lujzijanom (Rijeka-Karlovac od 1812.) i Karolinom (Karlovac-Bakar od 1732.) i njihovim odvojcima. Priroda je u ovom kraju bila darežljive ruke, a Ijudska ruka vijekovima gradila crkve i oko njih domove, a na rijekama male brane i vodenice. Kupa i Dobra - čas mirne, čas u brzacima, obilaze ne baš velika, ali plodna polja, prelijevaju se između visokih kamenitih obala, koje ih stješnjuju ili pak skreću lijevo - desno. U njihovim dolinama i šumarcima na okolnim brežuljcima i brdima uživa u svojim staništima dlakava i pernata divljač (srna, zec, fazan, trčka, prepelica, divlja svinja), a u rijekama se bacakaju štuka, mrena, som, glavatica.

Putujući Karolinom i Lujzijanom može se uživati u divnim krajolicima brežuljaka i brda okićenim voćnjacima, vinogradima, selima i zaseocima. Posebno je lijep pogled (s Karoline) sa strme stijene na most u Novigradu preko Dobre iz 18. stoljeća (1755.). Preko njega je 1783. prešao i sam car Josip II na putu za Karlovac.
Na stijeni su ostaci drevnog kaštela iz 12. stoljeća (1193.), ponos feudalne porodice Frankopana i njihovih kasnijih gospodara.
Iznad magistralne ceste iz Netretića prema Sloveniji pogled će nam privući vlastelinstvo ("Dvor") u Malom Modruš Potoku iz 17. stoljeća (1615.). Najstariji su mu vlasnici bili Zrinski i Frankopani, a početkom 19. stoljeća general Filip Vukasović (za vrijeme gradnje Lujzijane - Nobilis curia Vukaszoviziana). 1809. posjed dolazi u vlasništvo Francuza (llirske pokrajine) koji izrađuju današnje središte Netretića (dvokatnicu - poslovnu zgradu, zgradicu za gostionicu i staju, te nastavljaju gradnjom ceste do Karlovca). Nakon odlaska Francuza 1812. isti posjed kupuje Matija pl. Sladović, vitez I reda Franje Josipa I, narodni zastupnik u Budimpešti i kraljev poštar. Njegovi ga nasljednici posjeduju sve do 1935. godine. Danas čeka restauraciju i mogao bi takav pružiti ugodan odmor i rekreaciju.
Povjesnica svjedoči o tragovima starih Rimljana (u selu Mračina u šumi "Škrinja" u kamenu uklesan sarkofag i takva dva slična u Jarčem Polju), Turaka (kraj je jako od njih opustošen osobito u 16. stoljeću; u selu Straža ostaci stražarnica), srednjevjekovnih gospodara Zrinskih i Frankopana (koji i u ovom kraju vrše pripreme za urotu iz 1670.), Francuza (llirske pokrajine -Lujzijana), o zbilji I. i II. svjetskog rata, o Banu Ivanu Šubašiću (ostaci posjeda u Vukovoj Gorici) o ponosu Ijudi koji su srcem i dušom sudjelovali u obrani samostalnosti Hrvatske u najnovijem nametnutom domovinskom ratu. Sva ta povijesna zbivanja odrazila su se na naseljavanje i raseljavanje stanovništva, te na velike migracije u strane zemlje zbog ekonomskih i političkih razloga. Zato ćemo ovdje naći i čakavce, i kajkavce i ikavce. Stanovnici su Hrvati, katoličke vjeroispovjesti.

Sakralni spomenici datiraju čak iz 11. stoljeća (Novigradska župa 1018.). Interesantna je arhitektonika oltara oblikovana u duhu renesanse i bogata ukrasima svojstvenim baroknom stilu (kapela Sv. Leonarda u Prilišću).
Lijepi narodni običaji vezani su uz težačke poslove i vjerske blagdane. Vidljivi su u pjesmama i plesovima ("drmeš" i "poskočica"), koji se danas ponovno njeguju. Narodna nošnja je uglavnom posvuda slična, s malim razlikama u ukrasima i boji. Odlika joj je čistoća i bjelina. Danas se vadi iz "škrinja", a oblače je članovi KUD na svojim nastupima za pučanstvo.
Taj uglavnom poljoprivredni kraj danas oživljava. Pored zanimljivih primjeraka starog graditeljstva, niču lijepe obiteljske kuće, sela se povezuju asfaltiranim putevima, čitavo je područje elektrificirano, pokriveno telefonskom mrežom i opskrbljeno pitkom izvorskom vodom. Samo općinsko središte - Netretić poprimilo je novi izgled. Općinska gospodarska politika teži unapređenju poljoprivrednih gospodarstava s tržišnom proizvodnom orijentacijom te na razvoju proizvodnog i uslužnog zanatstva, kulture i društvenih djelatnosti planira se razvijanje seoskog i lovnog turizma za koje postoje dobre mogućnosti.