Kao prvo slavensko pismo, glagoljica svoje početke vuče još od 9. stoljeća kada se koristila u bogoslužne svrhe. Njeni sastavljači, braća Konstantin (Ćiril) i Metod, zaslužni su za širenje glagoljice na sva područja društvenog života. Oni su preveli najvažnije liturgijske tekstove s grčkog na starocrkvenoslavenski jezik te se on može proglasiti prvim jezikom Slavena. Sredinom 13. stoljeća, Hrvati su dobili papin blagoslov za uporabu starocrkvenoslavenskog jezika, dok se do tada bogoslužje vršilo na latinskom jeziku. S obzirom na to da se starocrkvenoslavenski vodio isključivo glagoljicom, glagoljička pismenost pojavila se najprije na Kvarneru, Istri i Primorju. Zbog toga, mnogi spomenici pronađeni su upravo na tim područjima. Najsadržajniji epigrafski spomenik, Bašćanska ploča, pisana je glagoljicom prijelaznog oblika iz oble prema uglatoj. Pronađena u crkvi sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku, na sebi nosi značajnu vrijednost za hrvatski narod. Na njoj se nalazi zapis opata Držihe o Zvonimirovom darivanju ledine (zemlje) crkvi sv. Lucije.

Glagoljska azbuka sastoji se od 38 grafema. Svaki grafem (slovo) glagoljske azbuke ima svoje ime i značenje. Prema imenima slova a (az) i b (buki) nastaje naziv azbuka.

Sam naziv glagoljica nastao je prema glagolu glagoljati (govoriti) pa se svećenika koji je držao misu na starocrkvenoslavenskom jeziku nazivalo glagoljašem.

     ​

Uz pomoć učitelja Hrvatskog jezika, Tehničke kulture, Likovne kulture i Informatike, učenici su izradili radove koji će neko vrijeme krasiti pano naše škole.

Hvala svima!

Kao prvo slavensko pismo, glagoljica svoje početke vuče još od 9. stoljeća kada se koristila u bogoslužne svrhe. Njeni sastavljači, braća Konstantin (Ćiril) i Metod, zaslužni su za širenje glagoljice na sva područja društvenog života. Oni su preveli najvažnije liturgijske tekstove s grčkog na starocrkvenoslavenski jezik te se on može proglasiti prvim jezikom Slavena. Sredinom 13. stoljeća, Hrvati su dobili papin blagoslov za uporabu starocrkvenoslavenskog jezika, dok se do tada bogoslužje vršilo na latinskom jeziku. S obzirom na to da se starocrkvenoslavenski vodio isključivo glagoljicom, glagoljička pismenost pojavila se najprije na Kvarneru, Istri i Primorju. Zbog toga, mnogi spomenici pronađeni su upravo na tim područjima. Najsadržajniji epigrafski spomenik, Bašćanska ploča, pisana je glagoljicom prijelaznog oblika iz oble prema uglatoj. Pronađena u crkvi sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku, na sebi nosi značajnu vrijednost za hrvatski narod. Na njoj se nalazi zapis opata Držihe o Zvonimirovom darivanju ledine (zemlje) crkvi sv. Lucije.

Glagoljska azbuka sastoji se od 38 grafema. Svaki grafem (slovo) glagoljske azbuke ima svoje ime i značenje. Prema imenima slova a (az) i b (buki) nastaje naziv azbuka.

Sam naziv glagoljica nastao je prema glagolu glagoljati (govoriti) pa se svećenika koji je držao misu na starocrkvenoslavenskom jeziku nazivalo glagoljašem.

     ​

Uz pomoć učitelja Hrvatskog jezika, Tehničke kulture, Likovne kulture i Informatike, učenici su izradili radove koji će neko vrijeme krasiti pano naše škole.

Hvala svima!