preskoči na sadržaj
Povijest

Osnovana 1994. godine

            U vrijeme osnivanja prvih naših škola, u 2. polovici 19. stoljeća, Hrvatska nije cjelovita. Podijeljena je na Vojnu krajinu i civilnu, Bansku Hrvatsku. Slunjsko-žumberačka kapetanija Krajine otvara u slunjskoj regimenti 1765. god. njemačku glavnu, četverorazrednu školu. Ova je 1819. god. preseljena u Karlovac pa grad ima otada državnu školu. Kako je Marindol u sastavu švaračke kumpanije, zasluge za ustroj tamošnje škole pripadaju vojnim strukturama. U Marindolu je tek 1851. godine započela radom dvorazredna narodna hrvatska škola, tj. s hrvatskim nastavnim jezikom. Kao i u ostalima, i na ovoj školi je na početku učiteljem odsluženi podčasnik. Škole ovoga tipa, u početku s trajanjem od dvije pa tri godine, uređene su rješenjem dvorske vojne komisije u Beču 1829. godine. Prema Službenom glasniku Kralj. zemaljske vlade iz lipnja 1883. godine, ovo je jednorazredna obospolna pučka škola, pripada rakovačkom kotaru i kr. okrtužnom upraviteljstvu u Ogulinu. Šk. g. 1938./39. učitelj Marko Mutić poučava 37 učenika.

            U Novigradu na Dobri i Završju Netretićkom prve "škole" djeluju uz crkvene župe, pa i u samom "cimitru". Poticaj za njihovo osnivanje dao je biskup Borković i na crkvenom saboru 1669. god. donijet je zaključak o obvezama crkvenih župa o otvaranju škola, namještanju i podmirivanju troškova za učiitelje. Škola u Završju vizitirana je već 1671. pa 1687. godine, daleko više u 18. stoljeću. Kako to navode najstariji podaci, nastava se u novigradskoj župi uvodi "mnogo ranije", znači znatno prije otvaranja državne škole. Prema crkvenom zapisu, "stara je škola stajala blizu staroga farofa". Prva faza postojeće školske zgrade u Novigradu izvedena je 1868. godine, a druga 1909. god. Šk. g. 1938./39. četiri učitelja, Ante Mravunac, Helena Mravunac, Maksa Klepac i Franjica Sestrić, rade s četiri čista odjela ili 353 (91+73+103+86) učenika.

            U Banskoj ili civilnoj Hrvatskoj nastavom se započinje sustavno za Bachova apsolutizma (1849.-1860.) u Novigradu na Dobri i u Završju 1858. godine, a tako nas poučavaju i njihovi Ijetopisi. Novigradsku školu je utemeljila novigradska, a završku "Modrušpotok-stativska" općina. Za Bacha škole su četverorazredne. U prva tri razreda nastavni jezik je hrvatski, dok je njemački obvezatan predmet i služi kao priprema za postupni prijelaz na strani jezik od četvrtog razreda. Sva školska dokumentacija vodi se na njemačkom jeziku. Sve do 1879./80. god. škola je, barem u Završju, trogodišnja - trivij, kada se uvodi četvrti razred. Sve do izgradnje školske zgrade u Završju 1883. godine, učenički prostor iznalazi se u župnikovu "hisu", župnom uredu ili u Netretiću. Prigodom osnivanja završke škole "Barca podupirahu ... mjestni župnik Stjepan Bukal, vlastelin Modrušpotoka ... Mato Sladović, Grduna ... Ivan Nepomuk Raizner (1792.-1866), c. kr. savjetnik u miru i Tomašnice blagorodni g. Gustav pl. Špišić".

            Od više primjera o organiziranom kućnom odgoju na netretićkom području izdvajam jedan iz 70-ih godina 19. stoljeća, a odnosi se na školsko područje Završja (Netretića). Ispitana učiteljica Sofija Jeanova neko je vrijeme radila u Karlovcu, da bi potom bila privatnom učiteljicom - odgojiteljicom kod vlastelina Sladovića u Modrušpotoku. Podizala je njegovu djecu Matiju, Tadiju i Adicu ("Napredak", svibnja 1882. god., povodom Sofijine smrti). Za razdoblje od 1875. do 1878. godine izabran je "velmožni gospodin Mato Sladović za mjesnog školskog nadzomika i predsjednika školskog odbor u Završju". Istu će čast vršiti i Novigradu župnik Neralić Ignac sve do njegova odlaska 1876. godine na novoustrojenu župu u Prilišću, a iza Neralića novigradski vlastelin Mirko pl. Špišić do smrti 1879. godine. šk. 1938./39. god. škola u Završju ima dva učitelja, Matu i Ljubicu Ivanušić, koji rade s dva odjela ili 114 (36+27+26+25) učenika. Na svojoj putanji škola se uzdigla do šestogodišnje, da bi neko vrijeme životarila kao četverorazredna s kombiniranim razredima i malim brojem učenika. Ukinuta je ljeti 1993. godine. Antun Cuvaj i dokumentacija u Hrvatskom školskom muzeju navode da je škola u Prilišću ustrojena 1860. godine, dočim dvije manje pouzdane notice za godinu osnutka navode 1864., odnosno 1868. godinu. Sve do listopada 1882. godine, kada je useljena današnja školska zgrada, učionice su u improviziranim prostorima. Prvih godina upisno područje čine naselja Srednje, Gornje i Donje Prilišće, Vukova Gorica, Glavica, Ladešić Draga i Jakovci. Ovdje je prvi učitelj Ante Kuzmi(j)ak. Šk. 1938./39. god. učitelji Aleksandar i Štefanija Salinger vode četiri razreda sa 112 (27+35+23+27) učenika. Od četverogodišnje, škola se razvija do šestogodišnje i osmogodišnje. Od veljače 1976. godine ovo je opet četverogodišnja škola. U selima ima sve manje i manje učenika. Podatak unijet u spomenicu kunićke škole, spominje da su se trojica imućnijih iz Mrzljaka, prije nego se to moglo u mjestu, uključila u školovanje u Adlešićima, u Republici Sloveniji, i "tako si osigurala život". Gradnja škole u Kunićima Ribničkim (u sastavu je opć. Ribnik do 1945. god.) započinje u srpnju 1893. godine, s 10% sredstava - "nameta" - općine Ribnik i preostalim kralj. zemaljske vlade. Ljeti 1894, god. dovršena je jednoučionička zgrada sa stanom, da bi nastava započela 1894./95. godine, za načelnikovanja Eugena Kniewalda. Te godine samo prvi razred vodi mjesni župnik Mijo Bosek kao "namjesni" učitelj. Do rujna 1971. godine ovo je i osmogodišnja škola. Tada su ukinuti viši razredi. U Kunićima je danas škola s jednim kombiniranim razrednim odjelom i neznatnim brojem učenika. Pučkoškolci iz Donjih Stativa obvezni su ponajprije polaziti školu u Završju (Netretiću). Da li i u Stativama nastava prethodi školskom objetku? Prema karlovačkom časopisu Svjetlo od 8. rujna 1895. god., od školskih vlasti traži se suglasnost za otvaranje škole u Gornjim Stativama, u kući Petra Strohala. Ne dugo iza toga, ujesen 1899. godine, Donje Stative dobivaju svoju školu. Njenim otvaranjem, od završke škole otpala su sela Stative Donje, Tomašnica do kbr. 17., Zadobarje (dok ono 1933./34. god. nije dobilo svoju školu), Mala Jelsa i u Gornje Stative uvodi se obveza školovanja. Ovu školu polaze i djeca s Vučjaka. Pred II. svjetski rat, šk. 1938./39. godine škola ima 220 (62+52+56+50) učenika, a učitelji su Andrija Štefićak i Justina Latković. Ukidana je u dva navrata: 1978. godine niži razredi prelaze u novoizgradenu školu u Gornjim Stativama, a 1991. godine općina Duga Resa ukinula je više razrede.

U Netretiću, gdje je prije 1883. godine ugošćivana završka škola, samostalna je škola proradila studenoga 1928. godine, kako je zalaganjem općinskog načelnika Dragutina Lisca na prizemnu općinsku zgradu podignut kat za potrebe dvorazredne škole. Šk. 1938./39. god. ima 174 (47+42+46+39) učenika, a učiteljice su Matija Tirolt i Matilda Kovačić.

Od početka 1960. godine ovo je središnja škola za područne odjele Kunići, Prilišće, Stative Donje i Završje. Krajem 1976. god. ustanova dobiva ime "Dragutin Hlaić", koje je direktor Nevenka Kruljac, a s područnim odjelima ima 343 učenika. Od početka 1986. godine ne egzistira više kao samostalna škola, sa svoje četiri područne škole potpala je pod OŠ "Ivan Goran Kovačić" u Dugoj Resi. Od travnja 1994. godine OŠ Netretić izdvojena je iz OŠ "I. G. Kovačić", preuzima svoje negdašnje školsko područje, kao što preuzima još neke područne odjele OŠ "I. G. Kovačić" i to škole u Jarčem Polju, Novigradu, Dubravcima i Zagradcima (u međuvremenu škole u D. Stativama i Završju su ugašene). Tako OŠ Netretić po drugi put postaje matičnom školom. Sa svojih šest područnih odjela pokriva danas čitavo područje općine Netretić.

            U Dubravcima škola je niknula 1929. godine za školovanje djece iz Dubravaca, Dubravčana, Kozalj Vrha, Mračina, Lišnice i Frketić sela. Godine 1957. dograđena je druga učionica i učiteljski stan. Šk. 1938./39. god. ovdje učiteljuju Andrija i Barka Ambriović, i u dva odjela imaju 184 (68+22+45+49) učenika.Dvorac u Grdunu otvorio je svoja vrata ujesen 1932. god. za dvorazrednu školu djeci iz Grduna, Pišćetaka i Netretišćkoga Golog Vrha. Nastavne 1938./39. god. Zvonimir Gaži i Dragica Gračan učitelji su za 99 (21+25+27+26) učenika. Zbog naglog smanjivanja broja učenika, škola je ukinuta 1975. godine, kada je pripadala općini Ozalj. Ratnih dana 1941.-1943. godine u Jarčem Polju se izgrađuje jednoučionička školska zgrada sa stanom. Radom u njoj, s 82 učenika, započela je Paula Salontaj - Rožić 1942./43. godine. Od jeseni 1952. god. proširena je na peti i, postupno, sljedećih godina, za jedan viši razred. Od početka 1955./56. ovo je potpuna osmogodišnja škola, čime se, sa stajališta viših razreda, njeno upisno područje proširilo na Novigrad, Maletić Selo, Vinski Vrh, Stražu, Mračin, Tončiće, Lipu, Breković i Vodenu Dragu. Škola u Jarčem Polju je sad samostalna, sad potpada pod koju jaču dugarešku školu. Ljeti 1984. godine priključena je OŠ 'I. G. Kovačić". Kako nije raspolagala potrebitim prostorom, niz godina radilo se u tri smjene. Nedostatak prostora ublažen je od jeseni 1964. god., kada je postavljena druga, montažna zgrada. Pored matične škole Netretić, u ovoj područnoj školi provodi se osmogodišnje osnovnoškolsko školovanje.

            Za sela Skupica, Zagradci, Rešetarevo, Netretićko Bukovje i dio Vučjaka pravno je još jeseni 1938. god. u Zagradcima ustrojena školska "općina". Zbog okolnosti rata, radom je počela 1944. godine u kući Antuna Martiškovića, a po programu NDH. Uz pomoć općine Netretić, kotara Karlovac i prilozima mještana, školska je zgrada podizana od 1951. do 1953. godine. Nastanjena je 12. prosinca 1953. Školske 1944./45. god. djecu poučava Dragica Klaić. Od 1957./58. godine ovo je šestogodišnja i, ne za dugo, osmogodišnja škola.

            U jesen 1938. godine na općini Netretić djeluje osam škola s oko 1410 učenika, a 45 godina kasnije devet škola s oko 435 učenika.

            Na prosvjećivanju ljudi ovoga kraja djelovali su brojni intelektualci: organizirali su i vodili kultumo-umjetničke skupine, knjižnice, držali predavanja, pisali... Kako nam se je ograničiti na manji broj njih, spominjemo neke jače na peru. Iz njihovih radova, ostavštine, može se načiniti ovomjesna povjesnica, slijediti tradicija i shvatiti stremljenja onoga vremena. U "bijeli svijet" ovaj kraj su prezentirala dva svećenika i toliko učitelja.

            Andrija Opica Palmović (1847: 1882), kapelan župe Uznesenja Sv. Križa (Završje, rujan 1875: prosinac 1876.), hrvatski je "najveći lirski pjesnik onoga vremena", napisao je Branko Vodnik.

            Blaž Vlaho Lorković (1839: 1892), doktor prava, po interesu je bio ekonomist, političar Narodne pa Nezavisne narodne stranke, književnik, publicist, urednik časopisa, dekan i rektor zagrebačkog Pravnog fakulteta. Radovi su mu: Razgovor(i) o narodnom gospodarstvu, Žena u kući i u društvu i Počela političke ekonomije ili općega gospodarstva.

Josip Volović (1858.-1942), doktor bogoslovije i filozofije, redovni je prof. Staroga zavjeta i židovskog jezika na Bogoslovnom fakultetu, neko vrijeme rektor univerziteta, kanonik Zagrebačke prvostolne crkve, urednik Katoličkog lista i dr. Objavio je stručni udžbenik Povijesna kritička introdukcija u svete knjige Staroga Zavjeta (1913) i oko 1929. god. pripremio rukopis druge, Principi teološkog morala.

            Rudolf Strohal (1856.-1936.), prof. i ravnatelj karlovačke realne gimnazije u Rakovcu, sin je građevinskog ing. Petra Strohala. Petar je uključen u dioničko društvo za korištenje i održavanje Lujzinske ceste. Kada je to društvo raspušteno, Petar otkupljuje dio imovine društva u Gomjim Stativama. Rudolf je, dakako, ovdje često boravio kod oca, svoja istraživanja usmjerio je na Lujzijanu i naselja uz ovu cestu. Tako su nastali radovi: Uz Lujzinsku cestu, Kmetovi kod Hrvata, Putovanje hrvatskoga seljaka u Ameriku i natrag, Narodne pripovijetke iz sela Stativa, 296 junačkih i ženskih pjesama iz Stativa i okolice grada Rijeke, Osobine današnjega stativnog narječja (1887.-1891), Narodni ženidbeni običaji u Stativama, roman Nejednaki Ijudi i još mnogo toga. Ostavio je posebne mjestopise za naselja Modrušpotok, Prilišće s Vukovom Goricom, Stative i Grdun.

            Antun Jager, učitelj - upravitelj škole u Donjim Stativama (jesen 1906.-1916.), orguljaš triju crkava, član upravnog odbora Učiteljskog društva za grad Karlovac i okolicu i vrsni spisatelj. Njegovi radovi nastali su od 1907. do 1913. godine i obuhvaćaju četiri područja, razmatraju pedagošku, andragošku, sociološku i gospodarsko-političku tematiku.




Lista linkova je prazna

Tražilica



Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Korisni linkovi
Dnevni tisak

Stručno usavršavanje


Anketa
Šminkanje u školi:




Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju